NAPOMENA! Ova stranica koristi kolačiće i slične tehnologije.

Ukoliko ne promijenite postavke preglednika, prihvaćate kolačiće. Saznaj više

Prihvaćam

Uporaba kolačića

Kako bi ova web stranica radila pravilno, kako bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice, u svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( Cookies ) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja Cookie-a zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu Cookie-a. Blokiranjem cookie i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne. 

Što je kolačić ?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće ?
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići ?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići ?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane ?
Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane ?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.

Da li portalzamlade.info koristi kolačiće ?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.

Kakve kolačiće koristi portalzamlade.info i zašto ?

  • Privremeni kolačići (Session cookies) - to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internet preglednik. Mi koristimo session cookies da omogućimo pristup sadržaju i omogućimo komentiranje (stvari koje morate učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na web stranicu).
  • Trajni kolačići (Persistent cookies) - ti obično imaju datum isteka daleko u budućnost i tako će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Mi koristimo trajne kolačiće za funkcionalnostima kao što su "Ostanite prijavljeni" tickbox, što korisnicima olakšava pristup kao registriranom korisniku. Mi također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati web stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna - ne vidimo individualne podatke korisnika.

Da li na web stranici ima kolačića treće strane ?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići nisu postavljeni od strane ove web stranice, ali neki služe za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogućujemo:

  • Mjerenje posjećenosti 
    portalzamlade.info koristi nekoliko servisa za mjerenje posjećenosti, to su: Google analytics, Gemius, Xiti. 
    Ako želite onemogućiti da vam navedeni servisi spremaju kolačiće, možete zabraniti za svaki servis na sljedećim linkovima:

 

Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.

Više se možete informirati na sljedećim linkovima:

 

Vijesti

8349.png



U svakodnevnom ste govoru nekada zasigurno čuli riječ „homofobija“. Pojedini ljudi prozivani su homofobima, ali što to zapravo znači? Homofobija (od grč. homós što znači isti, jednako i phóbos što znači strah) jest termin kojim su označeni strah i averzija prema osobama homoseksualne orijentacije, uključujući i osobe koje su tako percipirane. Pojedinci koji se deklariraju kao homofobi imaju izraženu antipatiju prema osobama LGBT (Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender) zajednice, točnije, ne odobravaju njihovo djelovanje niti se mire s njihovim postojanjem. Promoviraju heteroseksualnost kao jedini legitimni oblik ljudske seksualnosti.  LGBT (ili GLBT) jest kratica koju je standardizirala i usvojila većina aktivističkih skupina. Odnosi se na kolektivnost lezbijki, gay, biseksualnih i transrodnih/transseksualnih osoba. U Hrvatskoj i susjednim zemljama navedeni akronim u upotrebi je od 2003.godine, a njegovo ishodišno postojanje traje od 90-ih godina. U suvremenoj upotrebi termin LGBT odnosi se na različitost seksualnosti i kultura na osnovi rodnog identiteta.

Pojedini intelektualci koji su nepristaše djelovanja LGBT-a navode kako je „homofobija“ samo termin za političko etiketiranje jer u psihologijskoj i psihijatrijskoj struci ne postoji bolest pod tim nazivom, stoga je upitno koliko je točno govoriti o „fobiji“ kao takvoj.

Ipak, deklarirala se homofobija kao strah od homoseksualnih osoba ili samo kao nesklonost prema njima, činjenica je da je njezino postojanje prisutno i da stvara velik problem u našem društvu. Brojne su rasprave o tome koliko prava trebaju dobiti članovi LGBT zajednice  i koliko se zapravo (ne)trudimo osigurati njihovu ravnopravnost u društvu. Pojam homofobije seže još od najranijih povijesnih izvora – od davnina se homoseksualni čin smatrao najtežim moralnim prijestupom, a prijestupnici su bili podvrgnuti javnom sramoćenju, izrugivanju i najtežim oblicima kazne. Kako je ljudsko društvo napredovalo i kako su se povećavala znanstvena dostignuća, tolerancija prema istospolnim odnosima svakako se povisila, ali u nekim je zemljama i dalje prisutna kao „tabu tema“ ili kao oblik velike sramote. To je uglavnom problem zemalja tradicionalnijeg ustrojstva i zemalja u kojima Crkva ima veći utjecaj. Zanimljivo je ipak kako je prva zemlja u kojoj su istospolni brakovi izglasani referendumom baš Irska, gdje je većina stanovništva katoličke vjere (koja je izričito protiv spominjanih skupina). Hrvatska se, po tom pitanju, smatra prilično zaostalom zemljom, gdje većina naroda ne podržava LGBT zajednicu niti se miri s činjenicom da član njihove obitelji ili netko blizak bude dio nje. Stoga je jasno koliko su mladi ljudi homoseksualne orijentacije ograničeni pritiskom okoline pa i same vlasti. Neki će roditelji na pitanje „ Što bi učinili kada bi vaš sin/kćer izjavio/la da je gay?“ odgovoriti kako je to sasvim normalno i da je njihova roditeljska dužnost prihvatiti svoje dijete takvim kakvo jest i podržati ga u svemu. Ipak, više je onih koji na takvo pitanje niti ne žele odgovoriti jer ga smatraju smiješnim, neprirodnim i, štoviše, apsurdnim. Prisutne su tri najčešće situacije kada dijete roditelju priopći svoju homoseksualnu orijentaciju:

  1. Izbacivanje iz kuće od strane roditelja
  2. Roditelji ga saslušaju i prihvaćaju, ali ne odobravaju da o tome govori vani, utječući na njega da glumi "straight" osobu
  3. Nijekanje onog što je rekao, tj. konstantno ih treba prisjećati da je homoseksualne orijentacije

No, više nije riječ samo o nerazumijevanju obitelji i antipatiji okoline. Mladi su danas izloženi brojnim predrasudama, strahu i mržnji, a netrpeljivost „homofoba“ manifestira se na različite načine i čini ih žrtvama verbalnog maltretiranja pa i fizičkog nasilja. Postoje zakoni protiv diskriminacije koji bi homoseksualnim osobama trebali omogućiti zaštitu, no oni navode kako se radi samo o „slovima na papiru“, dok je stvarni život sasvim druga priča. Ono što oni traže jest samo pravda koja će im omogućiti potpunu jednakost u društvu. Brak i životno partnerstvo su im važni, ali ono što je bitnije jest  stvaranje uvjeta za „ coming out“ – izlazak iz sjene i otvoreno progovaranje o vlastitoj seksualnosti. Danas postoje mnoge udruge koje se bave promicanjem prava LGBT članova i u Hrvatskoj i u svijetu (npr.na Filozofskom fakultetu u Zagrebu osnovana je LGBT inicijativa za promicanje prava LBGT studentica i studenata) , ali najvažnija je ustrajnost i pomicanje vlastitih okvira. Mlađa populacija, zbog konzervativnog odgoja i sredine u kojoj živi, često ima negativne stavove kojima dodatno potiče daljnje širenje negativnosti i netolerancije. Pružiti podršku osobi koja ima strah od reakcija okoline, biti posrednik koji će njezine stavove prenijeti ostatku mladeži kroz humor i tako izgraditi pozitivan stav i pobijanje predrasuda - koraci su koji mnogo znače. Mladi su ti koji mogu najviše pomoći, ostvariti promjenu koju žele vidjeti i olakšati život onima koji su „drugačiji“ kako bi postali jednaki.