“Odsjek za psihologiju FFZG-a vodeća je ustanova za izobrazbu psihologa u zemlji, s tradicijom duljom od 80 godina. Naša je vizija pružiti studentima vrhunsko suvremeno obrazovanje temeljeno na dugoj istraživačkoj tradiciji. Studenti se osposobljavaju za samostalan i kreativan rad u skladu s najvišim standardima struke te za cjeloživotni profesionalni razvoj. Odsjek za psihologiju sastavljen je od devet katedri. Nastava se u načelu održava unutar pojedinih katedri što osobito vrijedi za katedre primijenjene psihologije. Međutim, ako to potrebe nastave zahtijevaju nastavnici i suradnici različitih katedri obavljaju nastavu i u okviru drugih katedri ili zajednički. Nazivi katedri su ovi: Katedra za opću psihologiju, Katedra za eksperimentalnu psihologiju, Katedra za biološku psihologiju, Katedra za razvojnu psihologiju, Katedra za socijalnu psihologiju, Katedra za psihometriju, Katedra za psihologiju rada i ergonomiju, Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju i Katedra za školsku psihologiju”, navodi službena stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Mijenja li se priča iz perspektive studenta? Postoji jedan način da saznamo, tako da pitamo!
Pitali smo Mariju koja je prošle godine završila preddiplomski studij psihologije te je svoje obrazovanje nastavila na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Edinburghu gdje studira neuroznanost. Tijekom studija bavi se mnogim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. Trenutno je voditeljica radne grupe koja se bavi kvantitativnom analizom podataka u Europskom udruženju studenata psihologije (EFPSA), svira flautu u orkestru Medicinskog fakulteta te radi diplomski projekt na Institutu za genetiku i molekularnu medicinu u Edinburghu.
1) Bok! Reci nam nešto o sebi.
Hejhej! Ja sam Marija Lugarić. Born and raised u Karlovcu. Srednjoškolsko obrazovanje stekla sam u Gimnaziji Karlovac i Glazbenoj školi Karlovac. Završila sam preddiplomski studij psihologije na Filozofskom u Zagrebu i sada studiram neuroznanost u Edinburghu. Volim pse, mozgiće, stolni nogomet i žutu boju.
2) Zašto si odabrala psihologiju?
Bit ću iskrena i reći da sam ju upisala pomalo na blef. Dugo nisam znala što želim studirati jer me zanimalo puno stvari. Pred kraj osnovne bila sam sigurna da ću studirati kemiju, tijekom gimnazije sam 17 puta odlučila i odustala od plana da studiram flautu, i onda je došao 4. srednje pa sam se morala malo uozbiljiti. Gledala sam različite programe i kod psihologije me privukla raznolikost kolegija – od biologije, preko ljudskog razvoja, marketinga, psihopatologije, do forenzike. Sve to spada u studij psihologije.
3) Kada si studirala, jesi li živjela u Zagrebu ili si putovala?
I putovala i živjela u stanu i živjela u domu. Sve ima svojih prednosti i nedostataka. Kad živiš u stanu moraš brzo odrasti – kuhaš, pereš veš, plaćaš račune i ostale zanimljivosti. Ali ako su ti cimeri super, onda je parti svaki vikend. Život kod kuće i putovanje na faks ti štedi novce i omogućava kraljevski život gdje ti je sve skuhano i oprano. Nedostatak je naravno putovanje svaki dan, s tim da ako odlučiš svaki dan pročitati poglavlje vezano uz to što se radilo taj dan na faksu, na konju si (osim što nisi, nego vjerojatno u vlaku). Ali da, osobno sam to prakticirala taj semestar koji sam živjela doma i ocjene su bile top. Samo jedan sat dnevno u vlaku je 5 sati učenja tjedno, 2 sata se pretvore u 10 tjedno. Whaat. Dom je super ako živiš s bff (shoutout to Franka) ili nekim koga možeš tolerirat svaki dan. Štedi novce, živiš blizu faksa, a imaš i menzu udaljenu 2 minute.
4) Koja te stvar začudila u vezi tvog faksa ili studija?
Puno ljudi se iznenadi količinom statistike i metodologije. S obzirom na to da sam upisala studij s idejom o karijeri u eksperimentalnoj psihologiji, osobno mi je to odgovaralo, ali bih to definitivno navela kao nešto što će zagorčati život onima koji misle da će učiti Freudovu analizu snova.
5) Postoje li kakvi mitovi o psiholozima, i ako da, koji? Bi li ih potvrdila ili opovrgnula?
Jedino što mi pada na pamet je da ljudi većinom misle da su psiholozi psihijatri. To je naravno netočno jer je posao kliničkog psihologa, koji je najsličniji poslu psihijatra, samo jedno od mnogih mogućih usmjerenja unutar psihologije.
6) Kojim si aspektom studiranja psihologije posebno zadovoljna, a kojim baš i nisi?
Jako sam zadovoljna kritičnošću koju neminovno razviješ nakon godina muke s milijun statističkih analiza, validacija, regresija, valjanosti, operacionalizacija, praktikuma, i toga da riječ “varijanta” uporno čitaš “varijanca”. No, to je stvarno temelj svake kvalitetne znanosti i nešto što te istakne čak i na studiju neuroznanosti u Edinburghu. J Studenti psihologije su i ovdje poznati kao dobri statističari i kritičari istraživanja. Osim toga, jako sam zadovoljna kolegijem “Evolucijska psihologija”. Mislim da mi je to najdraži predmet ikada.
Moram spomenuti da se studenti psihologije na FFZG-u većinom dobro poznaju jer postoji sustav mentorstva pa svaki brucoš dobije studenta s više godine kao tutora koji je tu za sve savjete i muke i nedoumice. I većina profesora je jako fora pa nam se svake godine pridruže na roštilju na Jarunu na prvi dan proljeća kada nema nastave jer su studenti psihologije na FFZG-u odlučili da je 21.3. proljetni dan psihologa!
Super je i to što postoji puno prilika za volontiranje i stjecanje praktičnog iskustva izvan faksa. Ako ipak naginješ znanosti, pridruži se istraživačkoj sekciji koja spaja ljude koji žele napraviti pravo istraživanje.
Ono što mi se ne sviđa je to što ne postoji učinkovit način za dijeljenje mnoštva informacija o različitim prilikama tijekom studija poput ljetnih škola, poziva na razmjene, studentskih i onih malo ozbiljnijih konferencija, plaćenih stručnih praksi, i ostalog. Sve to postoji i zbog raznolikog programa psihologije kvalificirani smo za doista svašta, jedino sve moraš sam guglati (ili se javiti meni da ti kažem što sam sve propustila jer nisam znala na vrijeme).
7) Je li moguće imati vremena za slobodne aktivnosti i prolaziti s odličnim uspjehom na studiju psihologije? Ako da, kako?
Naravno. Kao i na svakom fakultetu. Oni koji kažu drugačije ne znaju dobro organizirati vrijeme. Neki predmeti će ti zadati više muke, neki manje, a za neke te uopće neće biti briga. I to je to. Osim toga, dok god imaš prosjek iznad 4.0, možeš sve što želiš. Zato se radije uključi u istraživanja, volontiraj, upoznaj ljude, imaj posao van faksa. Nemoj da ti faks bude život.
Ako ti život nema smisla ispod prosjeka 4.5, moj savjet je – konzultacije! Profesori imaju vrijeme u svom rasporedu kad su tu za pitanja i ideje studenata. I to je nešto što malo studenata iskorištava, a na taj način naučiš barem tri puta bolje kada jedan na jedan s profesorom prodiskutiraš temu, upoznaš profesora, oni upoznaju tebe, i ako ništa, barem ti mogu napisati bolje pismo preporuke za sve stvari koje želiš nakon studija.
8) Kako si učenik može povećati šanse da upiše psihologiju?
Tako što prvo prouči što nosi koji postotak bodova. Kada sam ja upisivala faks, najviše je donosio test inteligencije. Za to se možeš pripremiti tako što guglaš testove inteligencije da znaš oblik pitanja koji te očekuje, tako što se naspavaš prije prijemnog, dobro najedeš, i uzmeš sa sobom bocu vode. Osim toga, filozofski nudi dodatne bodove ako kandidat ima završenu još jednu srednju školu (npr. glazbenu) ili zna treći strani jezik (npr. osim engleskog i njemačkog, govori još i francuski). U svakom slučaju bez sekirancije, psihologije ima i u Rijeci i u Osijeku i u Zadru.
9) Što općenito rade ljudi tvoje struke nakon fakulteta? Koji su tvoji planovi?
Uff, puno različitih stvari. Psihologija je jako široko područje. Neki ljudi nastave znanstvenu karijeru, neki odluče raditi u različitim organizacijama, neki odluče predavati u školi, neki rade u bolnici, neki pokrenu privatnu praksu, neki rade u zatvorima… Psihologija je idealna početna diploma jer te opskrbi mnoštvom vještina koje ti omogućuju rad u nizu različitih područja.
Ja trenutno radim na Institutu za genetiku i molekularnu medicinu u Edinburghu, a nakon toga imam novu fiks ideju preseliti u Norvešku.
10) Šećer na kraju, planiraš li se vratiti u Karlovac?
Naravno. Za praznike. :D
Vidi više:
Marijini doživljaji o ljetnoj školi u Nizozemskoj: https://efpsastudytravelabroad.weebly.com/home/marijas-dutch-summer-school-experience
Marijin video dnevnik studija u Edinburghu: https://www.youtube.com/channel/UCfL2LXLyRqQGFNNsF7PAczw/videos
Možete ju pronaći i na LinkedIn-u: https://www.linkedin.com/in/marijalugaric/
Želiš podijeliti svoje iskustvo studiranja? Javi nam se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.