Svake je godine posljednji tjedan u veljači obilježen kao Svjetski tjedan skretanja pažnje na poremećaje u prehrani. Njime se želi ukazati na postojeće probleme djece, mladih i svih ostalih u načinu ishrane i potaknuti ih na brigu o prehramebenim navikama općenito. Poremećaji u prehrani nalaze se na trećem mjestu kroničnih bolesti kod adolescenata, a često su prisutni i kod djece i odraslih. Stoga je važno posvetiti im pažnju i tretirati ih kao aktualan i rastući problem te podići svijest o važnosti pravilne prehrane i održavanju pravilne tjelesne težine.
Kada kažemo „poremećaji u prehrani“ najčešće mislimo na pretilost, anoreksiju nervozu i bulimiju nervozu. Anoreksija i bulimija većinom su problem mladih djevojaka od 12 do 25 godina (čak 95% oboljelih su ženske osobe), no najčešće se javljaju u životnoj dobi od 14 do 18 godina starosti. Istraživanjem provedenim u Hrvatskoj gotovo je kod svake desete ispitane djevojke zabilježeno određeno odstupanje od pravilnog načina ishrane. Valja naglasiti da se radi o po život opasnim poremećajima, što se u većoj mjeri odnosi na anoreksiju nervozu za koju stopa smrtnosti iznosi oko 5%. U slučaju anoreksije osoba manično želi izgubiti na kilaži, odbija redovite obroke, s vremenom gubi apetit i, unatoč mršavljenju, sebe u ogledalu vidi pretilom. Gubi se kontrola predodžbe i realne slike o sebi i to je glavni razlog zašto anoreksičari nastavljaju s neuzimanjem hrane. Njihovo je ponašanje popraćeno niskom razinom samopoštovanja i osjećajem da nisu prihvaćeni u društvu i da nisu dostojni ljubavi. Kritiziraju sami sebe i postaju si najveći neprijatelji. Slično je i s bulimijom koja se očituje namjernim izazivanjem povraćanja i na taj način „čišćenjem“ od prevelike količine hrane kojom se oboljeli prejedao. Često koriste pilule za mršavljenje, laksative i diuretike kako bi smanjili težinu, a za razliku od anoreksičara, oboljeli od bulimije često su normalne građe, ponekad čak i krupniji. Ona se može javiti sama za sebe ili naizmjenično s anoreksijom. Brojne su zdravstvene komplikacije koje navedene bolesti povlače za sobom. Posljedice su zastrašujuće i vode u smrt.
Obje prije svega spadaju u mentalne poremećaje izazvane nizom čimbenika koji mogu biti psihološke, socijalne ili fiziološke prirode. Ipak, uzrok je najčešće emocionalne naravi i nalazi se u samom umu oboljenog ili oboljele. Osoba se ne osjeća dovoljno privlačnom, teži za postizanjem nečega što si je sama nametnula, misli da nije dovoljno dobra u usporedbi s vanjskim svijetom ili na taj način nesvjesno pokušava nadomjestiti nešto drugo što nije uspjela ostvariti. Ovo su samo neke od mogućnosti, a svaka vodi istome i traži jednaku intervenciju stručne osobe, prijatelja i obitelji koji oboljenom trebaju pokazati da je prihvaćen, voljen i najbolji upravo takav kakav je. Zašto se sve to događa? Jesu li oboljele djevojke žrtve vlastitih previsokih kriterija ili se radi o toliko jakom utjecaju društva koje konstantno postavlja nedostižne ciljeve i gradi kalupe ideala ljepote kojima bi se bilo poželjno približiti? Kako god bilo, jedno je sigurno. Ako se išta može nazvati „uvijek lijepim“ to je zdravlje. Osobe koje izgladnjujući se i na silu pokušavaju doseći željenu tjelesnu težinu ili oblik tijela odriču se mnogih stvari u kojima uživaju (i ne samo hrane), što dovodi do lošeg raspoloženja, tjeskobe i na kraju depresije, gubi se realna slika sebe u ogledalu, na kraju se zaboravlja prvotni cilj i ne uočava se vlastiti napredak i tako započinje začarani krug koji vodi sve dublje i dublje prema ozbiljnim poremećajima koji su navedeni.
Također, jednako je i s pretilošću. Moderno doba sve više karakteriziraju pretile osobe, fast food, reklame privlačno aranžirane prerađene hrane... Svakim se danom sa polica smiješe novi slatki i slani, uglavnom nezdravi proizvodi koji svojim izgledom, bojom i okusom privlače da se kupuje sve više i više i tako stvori određena ovisnost od koje nije lako pobjeći. U mladosti je pretilost često popraćena brojnim socijalnim i emocijalnim posljedicama kao što su teškoće snalaženja u vršnjačkoj grupi, nisko samopouzdanje, potištenost, povlačenje u sebe, izbjegavanje aktivnosti i socijalizacije i slično, dok se u odrasloj dobi javljaju i ozbiljne tjelesne komplikacije debljine koje spadaju u vodeće uzroke obolijevanja i smrti (srčano-žilne bolesti, zloćudne bolesti).
Važno je prevenirati navedene poremećaje brigom i posvećivanjem pažnje pravilnosti ishrane, odabiru hrane i prije svega, privaćanju sebe onakvim kakav jesi. Pozitivno je brinuti se o svome tijelu i nije na odmet imati cilj i po pitanju tjelesne kilaže, ali važno je pomno razmotriti plan kojim namjeravamo doći do cilja, uskladiti prehranu i vježbanje i ići prema onome što želimo na zdrav i siguran način. Boravak na zraku, aktivnosti koje nas čine sretnima, umjerena hrana i bavljenje sportom učinit će da izgledamo i osjećamo se dobro, a zdravlje i unutarnje zadovoljstvo najbolji su recept za mršavljenje i za savršenu figuru.